Prošlost nekoć znamenite gospoštije Rakovec, utvrđene ispravama seže čak u 12. stoljeće. Godine 1204. kralj Emerik daje posjed Rakovec banu Martinu. Već 1244. godine spominje se kao rakovečki knez Vogenislav, vjerojatno pradjed rakovečkih plemića kasnije prozvanih Pučići. Ređeni plemići držali su Rakovec više od dva stoljeća. Za Turskih provala Pučići se više nisu mogli održati kao samostalna vlastela, pa godine 1440. Matija Pučić ustupa polovinu imanja knezovima Celjskim. Tako 1454. sam grad drži knez Urlik Celjski, dok godine 1460. kneginja Katarina udova Urlikova ustupa svoja imanja pa tako i Rakovec, čuvenom vojvodi Janu Vitovcu od Grebena.
Rakovec su uživali i Janovi sinovi, a kasnije je Rakovec došao u vlast Ivana Korvina.
Godine 1531. vlast na imanju preuzima Nikola Zrinski Sigetski te se vladavina Zrinskih održava punih 160 godina.
Kad je otkrivena urota Zrinsko-Frankopanska, polovina Rakovca prodana je
zagrebačkom Kaptolu, za podmirenje duga Petra Zrinskog, a drugu polovinu uživala je udova Nikole, Sofija sa sinom Adamom, koji je poginuo kod Slankamena 1691. godine.
Napokon nakon tri godine vladavine Adama Batijanija, Rakovec preuzima Baltazar
Patačić, čija obitelj izumire groficom Elenorom 1834. godine, a Rakovec opet zakupi kraljevski fisk. Nabrojavši Rakovečke vladare ostaje uspomena na mnoge značajne događaje vezane uz prošlost grada.
Od doba prvoga spomena pa do danas, prisjetimo se 1562. godine kada je Hrvatski sabor 15. svibnja za vladavine bana Erdodija, odredio da grad Rakovec dobiva posadu od 10 vojnika, te da se sve namirnice za kraljevsku vojsku imaju nabavljati u Rakovcu. Iste godine za doba turskih provala jedino Rakovec, od svih ostalih okolnih radova ostaje neosvojen. Spominjući se tog dana, 15. svibnja proglašen je za Dan Općine Rakovec.
Godine 1754. kraljica Marija Terezija odredila je popis, što je silno uzbudilo narod, jer
se bojao da se to čini radi povećanja daća. Tako su za bune 1755. godine pobunjeni seljaci srušili grad.